Izvor: Jedrenjak na kraju ulice (Zagreb: Školska knjiga, 2020)
Uto se začuje pisak. Inja je prepoznala taj zvuk, čula ga je u crtićima i filmovima. To je pisak s brodova! I doista! Tamo gdje je završavala njezina slijepa ulica, a završavala je u jarku iza kojega je bio nasip, a iza nasipa bučna autocesta, sada je, tik uz nasip, pristao prekrasan jedrenjak!
Tamara Bakran još jednom je pokazala kako posjeduje istančan senzibilitet, iznimnu tankoćutnost te specifičan pogled na svijet prijeko potreban da se stvori hvalevrijedan i značajan književni uradak za djecu. Jedrenjak na kraju ulice domišljata je slikovnica u kojoj Bakran uspješno spaja svakodnevno s nesvakidašnjim te obogaćuje književni i dječji svijet svojom bezgraničnom maštom pretočenom na papir u vidu ove čarobne priče o djevojčici Inji. Slikovnica je popraćena ilustracijama nagrađivane ilustratorice i vizualne umjetnice Vendi Vernić, koja na svoj specifičan i osebujan način predočava čitatelju Bakranin čudesan svijet.
Premisa djela je zapravo pomalo Dalijevska, djevojčica Inja na putu doma sreće slavnog moreplovca Marka Pola koji sa svojim jedrenjakom pristaje uz nasip. Marko Polo poziva Inju na brod te joj pokazuje veličanstvenog kineskog tigra kojeg joj na kraju i poklanja i kojeg ona naziva Romeo. Čuveni pustolov potom odlazi a Inja ostaje sama sa svojim novim kućnim ljubimcem te zajedno kreću na čarobno putovanje gradom. Ali već na sljedećoj stranici čitatelj doznaje da je Inja zapravo spavala i sanjala tu cijelu čudesnu epizodu. No dok se djevojčica budi, čuje mijaukanje i potom u vrtu ugleda maleno narančasto mače te upoznaje svog novog kućnog ljubimca i prijatelja - Romea.
Osim nadrealnih elemenata koji ovu slikovnicu čine fantastičnom i nepredvidivom, Bakranina priča u sebi sadrži ono najbitnije za mlade čitatelje koji su usamljeni ili tužni, pruža im utjehu i nadu. Naime, na samom početku priče saznajemo da je Inja tužna jer je njena prijateljica odlučila prekinuti njihovo prijateljstvo bez da je Inja znala zašto. Takva bolna situacija bliska je mnogim mladim čitateljima, kao i osjećaji napuštenosti i tuge koji obično uslijede nakon takvih epizoda. No čitajući ovu slikovnicu, mladi čitatelji mogu pronaći utjehu u činjenici da se takve stvari događaju svima i da ne znače apsolutnu samoću, jer kao što će saznati na kraju knjige, zapravo mogu značiti početak novog divnog prijateljstva.
Jedrenjak na kraju ulice u samoj srži nosi pečat svoje autorice što je vidljivo na svakoj stranici ove čarobne slikovnice. Bakran uspješno isprepliće nadrealno sa svakodnevnim dok se između redaka priče skrivaju vrijedne pouke i više nego dobrodošla utjeha i razumijevanje. Autorica se očito živopisno sjeća svih tegoba i radosti odrastanja koje potom uspješno priziva na stranice svoje knjige te također razumije da je bezrezervna vjera u čudesno osnova svakog djetinjstva, tog čarobnog vremena kad je magija još stvarna a realnost posuta čarobnim prahom. Sama Bakran kao da još uvijek posjeduje taj dječji zanos i pogled na svijet te možda upravo zato tako uspješno približava mladim čitateljima teške i zahtjevne teme na inspirativan i poučan način. Autorica svojim maštovitim i toplim pristupom uspijeva zadržati čitateljevu koncentraciju te postiže to da željno iščekuje svaku novu stranicu, što je zaista dobitna kombinacija kod mladih čitatelja.
Ukoliko želite učiniti čitanje vašim mališanima zabavnim i postići da u potpunosti osjete čaroliju knjiga, Bakran je autorica koju tražite. Ona posjeduje prirođenu vještinu koju pisac za djecu treba imati da bi se uspješno povezao s mladim čitateljstvom te potaknuo u njima poriv za daljnjim istraživanjem tog magičnog svijeta, poput malenih Marka Pola u bezgraničnom književnom svijetu. Zato otvorite skupa Bakranine knjige i istražite taj čarobni svijet prepun mogućnosti te pomognite odgojiti novu generaciju knjigoljubaca, počevši upravo s Jedrenjakom na kraju ulice.
O autorici: Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo, doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je DHK-a i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj Istri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci i čitani u emisijama HR-a Riječi i riječi, Poezija naglas, Priča za laku noć i Radioigra za djecu i mlade. Pohvaljena je na Goranovom proljeću. Na natječaju Milivoj Cvetnić osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom Slavić za najbolji autorski prvijenac 2012. Za drugu zbirku Pastirica skakavaca joj je Ministarstvo kulture dodijelilo stimulaciju za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva u 2014. godini. Treća zbirka S jezerom izašla je 2016, a četvrta Bršljanduša, 2019. Piše i priče za djecu od kojih su mnoge objavljene i kao slikovnice te objedinjene u knjizi Gvalup i druge priče. Ova je knjiga uvrštena u White ravens, ugledan katalog najboljih knjiga za djecu koji objavljuje Međunarodna dječja knjižnica u Münchenu, te je ušla u finale za nagradu Anto Gardaš 2018. Sa slikovnicama je sudjelovala u projektu Uberi priču. Među slikovnicama izdvojile su se Kruna kraljice vrana, predstavljena na Monte Libriću 2015., Ruša je slutila koja je bila nominirana za nagradu Libar za vajk 2017., te Babasova i kraljičino stablo i Bogar i Gaguč imaju važan razgovor koje su ušle u finale za nagradu Ovca u kutiji 2018. i 2019. Babasova i kraljičino stablo osvojila je i nagradu Artefakt 2019.
Comments